Ljeto je u punom zamahu. Sunce nas grije svojim toplim zrakama potičući tijelo da proizvodi vitamin D. I more nam ga nudi u izobilju. Jeste li znali da taj multifunkcionalni vitamin igra važnu ulogu u zdravlju usne šupljine, osobito u zdravlju zubi i čeljusne kosti?
Što mislite, stanovnici kojeg kontinenta imaju najviše koncentracije vitamina D na svijetu? Je li vaš odgovor Australci, Afrikanci ili Južnoamerikanci? Ako ste pomislili na njih, pogriješili ste! Točan odgovor je ‒ Europljani! Tri su razloga: izloženost suncu (posebno na Mediteranu), kvalitetnija prehrana i uzimanje nadomjestaka vitamina D.
Organizmu je potreban optimalan udio vitamina D jer ni nedostatak ni višak nisu dobri. Pomanjkanje može izazvati mnoge zdravstvene probleme, o kojima ću više pisati u nastavku, a višak može uzrokovati gubitak apetita, mučninu, povraćanje, opću slabost, nervozu i povišeni krvni tlak.
Vitamin dobre volje
Čim sunce grane, odmah smo bolje volje jer se receptori za vitamin D u mozgu nalaze u onom dijelu koji kontrolira ponašanje i emocije. Stoga, vitamin D pozitivno utječe na psihu čovjeka. Zato se i preporučuje ljudima koji pate od depresije.
Što je vitamin D?
Riječ je o esencijalnom vitaminu koji nalikuje hormonu zbog svog širokog spektra djelovanja na organizam. Nazivamo ga još kalciferol i vitamin sunca. Fun fact je činjenica da je otkriven i ne baš tako davno ‒ 1922. godine.
Znate li da dolazi u 2 glavna oblika? Govorimo o vitaminima D2 i D3. Vitamin D2 ili ergokalciferol ima gotovo isti učinak kao i vitamin D3, ali je manje sklon vezivanju. Njega najviše sintetiziraju biljke. Vitamin D3 ili kolekalciferol najrasprostranjeniji je i najaktivniji prirodni oblik vitamina D. On je vitamin sunca jer se proizvodi u koži tijekom izlaganja sunčevoj svjetlosti. Unosi se i hranom, a sintetizira se u ljudima i životinjama.
Magnezij, vitamin K, cink i bor pomažu organizmu u apsorbiranju i iskorištavanju vitamina D.
Kako vitamin D djeluje na ljudski organizam?
Taj multifunkcionalni vitamin utječe na mnoge organske sustave. Sprječava razvitak degenerativnih bolesti. Utječe na zgrušavanje krvi i rad štitnjače. Održava normalne funkcije mišića i zdravlje živčanog sustava. Protektivno djeluje u slučaju respiratornih infekcija. Usporava starenje. Regulira razinu kalcija i fosfora u krvi. Povećava njihovu apsorpciju iz crijeva.
Znanost je dokazala da ima antitumorsko djelovanje u slučajevima leukemije, raka dojke, prostate i debelog crijeva. Pomaže u liječenju psorijaze i dijabetesa. Otkriveno je da su multipla skleroza, kardiovaskularne bolesti, povišen krvni tlak i reumatoidni artritis povezani s nedostatkom vitamina D.
Zbog niskih razina vitamina D u krvi može doći do bolova u mišićima i zglobovima.
Vitamin D = imunostimulator
Vitamin D je imunostimulator zato što djeluje na specifične receptore koji se nalaze na svim stanicama imunosnog sustava. Najjači je vitamin u osnaživanju imuniteta protiv gripe, koronavirusa i virusa Epstain Barr, koji je uzročnik mononukleoze.
Kako vitamin D djeluje na oralno zdravlje – zube i kosti?
Kalcij i fosfor važni su sastojci kosti i zuba. Njihov nedostatak kod djece može uzrokovati probleme s nastankom zubne cakline. Vitamin D sudjeluje u apsorpciji fosfora.
Znate li da se kalcij ne može apsorbirati ako nema vitamina D? Taj moćni vitamin regulira ravnotežu kalcija u organizmu. Kontrolira koliko će se kalcija apsorbirati iz hrane, a koliko ugrađivati ili oslobađati iz kosti.
Uočeno je sljedeće, kad tijekom trudnoće majci nedostaje vitamina D, to kasnije može loše utjecati na zdravlje djetetovih zubi.
Ne samo da je važan za održavanje i jačanje imuniteta, vitamin D ključan je za zdrave zube i kosti. Stomatolozi, osobito implantolozi, oralni kirurzi i parodontolozi, znaju koja je vrijednost i uloga vitamina D za pravilan rast, mineralizaciju i održavanje kosti.
Kako njegujemo holističku stomatologiju, pacijente savjetujemo o važnosti vitamina D u općem i oralnom zdravlju.
Vitamin D za zdravlje čeljusne kosti
Nedostatak vitamina D dovodi do poroznosti kosti. Korijen zuba nema više čvrsto uporište u kosti, što dovodi do gubitka zdravih zuba. U tom slučaju nije preporučljivo ugrađivati zubni implantat jer neće moći kvalitetno srasti s kosti. Znate li da ovu nepoželjnu situaciju možete prevenirati dodatnim unosom vitamina D neko vrijeme prije ugradnje implantata?
Konzultirajte se sa stomatologom!
Oseointegracija, proces srastanja kosti sa zubnim implantatom traje 3-6 mjeseci. Zapravo, brzina srastanja ovisi o kvaliteti kosti. Da bi srastanje bilo što uspješnije, trebamo imati zdravu i čvrstu kost. Budući da nedostatak vitamina D ugrožava imunosni sustav, može doći do neuspješne oseointegracije.
Da zaključimo, nema zdrave kosti bez vitamina D!
Vitamin D kao prevencija od parodontitisa i karijesa
Vitamin D smanjuje rizik od razvoja parodontoze jer djeluje protuupalno. Proizvodeći spojeve antimikrobnih svojstava smanjuje upalne procese u usnoj šupljini. Neka od posljednjih istraživanja pokazuju da vitamin D igra ulogu i u prevenciji zubnog karijesa.
Tko pati od pomanjkanja vitamina D ‒ hipovitaminoze?
Više je razloga zašto dolazi do nedostatka vitamina D: nedovoljan unos, smanjena apsorpcija, otpornost organizma na vitamin D, abnormalni metabolizam.
Ako provodite dosta vremena u zatvorenim prostorima, živite u zagađenom naselju u kojem industrijski kontaminiran zrak blokira UV zrake, zbog kulturoloških, vjerskih ili zdravstvenih razloga tijekom cijele godine prekrivate većinu tijela, koristite kremu s visokim SPF faktorom, imate dijabetes, pušite ili patite od depresije, nužno je da dodatno unašate u organizam vitamin D. Kreme za sunčanje s visokim zaštitnim faktorom onemogućuju prodor UV zrakama, neophodnim za stvaranje vitamina D, zbog čega koža upija 30-97,5 % manje UV zraka (ovisno o visini zaštitnog faktora).
Danas od hipovitaminoze vitamina D pati 40-50 % svjetske populacije. Osobito je ugrožena populacija koja živi iznad 40° sjeverne i južne geografske širine, gdje je znatno slabija sunčeva svjetlost i djelovanje UV-zraka. Skandinavci su najviše pogođeni. U ponekim državama 40-70 % stanovništva ima hipovitaminozu vitamina D, što je više nego zabrinjavajuće. Iznenadit ćete se kad pročitate da se i sunčane zemlje, Brazil i Australija, suočavaju s istim problemom.
Starost, pretilost, trudnoća, djetinjstvo
Znate li da starije osobe, zbog toga što imaju tanju kožu i manjak 7-dehidrokolesterola, proizvode manje vitamina D? To je i jedan od razloga zbog čega se događaju česti prijelomi u poznim godinama.
Od pomanjkanja vitamina D pate i pretile osobe jer masnoća u potkožnom sloju sprječava apsorpciju.
Vitamin D trebaju pojačano uzimati trudnice i dojilje, a liječnici preporučuju da se daje i dojenčadi zato što majčino mlijeko ne sadrži dovoljne količine tog vitamina.
Nedovoljna resorpcija kalcija iz hrane, bez obzira je li riječ o nedostatku prehrambenih tvari koje sadrže kalcij ili nedostatku vitamina D, u djece dovodi do rahitisa. Kod odrasle populacije deficit vitamina D očituje se kroz lomljive i krhke kosti.
Svakodnevni dodatak vitamina D u prehranu pomaže osobama s osteoporozom. Stanje im se znatno popravlja.
Odakle tijelo crpi vitamin D?
Dva su izvora vitamina D, jedan je sunce, a drugi hrana. Znate li da 80-90 % vitamina D dobivamo od sunca? Nazivamo ga endogenim vitaminom D. Što utječe na stvaranje vitamina D koji dobivamo od sunčevih zraka? Debljina kože.
Iz hrane nam stiže 10-20 % vitamina D. Govorimo o egzogenom vitaminu D.
Vitamin D = vitamin sunca
Znanstvenici su 1925. godine utvrdili da se vitamin D stvara u koži pod utjecajem sunčevih UV zraka. Jedan je od rijetkih vitamina koji se sintetizira u ljudskom organizmu. Nakon izlaganja UV (ultraljubičastim) zrakama počinje se sintetizirati u koži.
Količinu vitamina D uvjetuju tip i karakteristike kože.
Znate li da se endogeni vitamin D dvaput dulje zadržava u našem organizmu nego egzogeni (iz hrane)? Razlog je taj što sunce izaziva njegovu aktivaciju iz forme provitamina. Kako ga tijelo bez sunca ne može samostalno proizvoditi, nazivamo ga vitaminom sunca.
Što preporučuju dermatolozi?
Dermatolozi smatraju da je dovoljno izlagati samo ?? % tijela sunčevoj svjetlosti desetak minuta svaki dan da biste proizveli neophodnu dnevnu dozu vitamina D. Ovo je preporuka za osobe svijetlog tena.
Za one tamnijeg tena preporuka je nešto duže izlaganje da bi postigle isti učinak. Objasnit ću vam i zašto. Budući da tamnija koža ima više melanina, tj. prirodnu zaštitu protiv UV-β zračenja, ona proizvodi manje vitamina D.
Smatra se da je optimalno vrijeme za aktivaciju vitamina D između 11 i 15 sati. Kako je sunce u to doba najopasnije za kožu, preporučuje se lagana šetnja 10-15 minuta, a ne ležanje i sunčanje.
Vitamin D iz hrane
Egzogeni vitamin D, kao što sam već napisao, dolazi iz hrane, ali i dodataka prehrani. To je pro-hormon koji se metabolizira u jetri i bubrezima. Tamo prelazi u aktivan oblik, a potom cirkulira krvotokom u obliku hormona. S obzirom na to da nije topiv u vodi i da je otporan na visoke temperature, za vrijeme kuhanja se ne gubi. Topiv je u mastima.
Što preporučuju nutricionisti?
Nutricionisti kažu da 100 g mesa plave ribe osigurava dnevnu dozu vitamina D koja je potrebna našem organizmu.
Plava i masna riba obiluju vitaminom D. Tuna, sardine, inćuni, skuša, losos, bakalar, sabljarka i sleđ skladište vitamin D u svom masnom tkivu. Naći ćete ga i u algama i ribljem ulju.
Osim u ribi, vitamin D nalazi se i u maslacu, jajima, avokadu, goveđoj jetri, žitaricama i gljivama, i to osobito u šampinjonima i shiitake gljivama.
Zašto holistička stomatologija potencira vitamin D?
Holistička stomatologija vodi brigu o prehrani pacijenata. Savjetuje kako da poboljšaju oralno zdravlje konzumiranjem visokokvalitetnih namirnica.
Nažalost, istraživanja u Hrvatskoj pokazuju ne baš vedru sliku kad je unos vitamina D u pitanju. Iako živimo u mediteranskoj zemlji, gotovo 90 % žena u postmenopauzi nema dovoljno vitamina D. Usporedimo li se s drugom mediteranskom državom, npr. s Italijom, gdje je riječ o 50 % žena, tada stvarno imamo razloga za zabrinutost.
Praksa pokazuje da i mlada populacija sve više pati od pomanjkanja vitamina D. Iznenađujuće je da je riječ o sve više studenata. Naime, više od 80 % mladih muškaraca nema dovoljne koncentracije vitamina D. Leži li razlog u tome što sve više vremena mladi provode u zatvorenom prostoru pred knjigom i računalima učeći ili gejmajući?
Ljeto je idealno da iziđemo na svjež zrak i popravimo svoju opskrbu vitaminom sunca.
Brinite se već sada za svoje kosti jer će vam starost biti zahvalna na tome! Ako razmišljate o implantatima, učinite sve što je u vašoj moći kako bi oralni kirurg imao dovoljno čvrstu, kvalitetnu i stabilnu kost za ugradnju. Skupi zahvati nadoknade kosti ne uspijevaju uvijek kod svakoga, a zahtijevaju duži oporavak i odgađaju ugradnju implantata. Vodite zdrav život, jedite puno ribe i mliječnih proizvoda, šećite se upijajući zrake sunca koje će potaknuti vaše tijelo na proizvodnju vitamina D!
Šetnja od dvadesetak minuta dnevno dovoljna je da se potrebna količina UV zraka probije do vas i da tijelo počne producirati vitamin sunca.
Želim vam da što više uživate u ljetnim radostima ‒ moru, suncu i morskim specijalitetima. Sve to ne samo da godi nepcu, nego i zubima i kostima. Riba na tanjuru, oralno zdravlje na tanjuru!
dr. Matija Gikić