Zašto biste trebali vađenje zuba prepustiti u ruke oralnog kirurga?

Vađenje zuba ili ekstrakcija, kako taj zahvat stručno nazivamo u dentalnoj medicini, spada u granu oralne kirurgije. Za nas, oralne kirurge, to je rutinski zahvat koji podrazumijeva uklanjanje zuba ili njegovih ostataka iz zubne čašice (alveole).

Što nam pacijent treba reći o svom zdravstvenom stanju prije vađenja zuba? Do informacija o zdravlju dolazimo na temelju razgovora s pacijentom i zdravstvenog upitnika koji je ispunio. Oralni kirurg mora znati ima li pacijent problema s krvarenjem, tj. sa zgrušavanjem krvi. Pacijent je dužan upozoriti na eventualne probleme s krvnim tlakom i na bolesti od kojih boluje.

Boli li vađenje zuba?

Vađenje zuba bezbolan je i brz zahvat jer ga izvodimo pod lokalnom anestezijom. U slučaju da pacijent osjeća bol za vrijeme zahvata, moguće je da lokani anestetik nije pravilno apliciran ili pacijent ima akutnu upalu zubnog mesa. To je razlog slabijeg djelovanja anestezije.

Pacijent ne smije osjetiti bol. Može čuti pucanje kosti ili osjetiti pritisak na zub, ali bol ne smije osjetiti. Tek nakon što prestane djelovati lokalna anestezija, počinje osjećati bol. Prije no što se to dogodi, preporučujemo mu da uzme analgetik.

Vađenje zuba ‒ protokol

Priprema

RTG snimanje zuba zlatni je standard prije zahvata kako bi oralni kirurg vidio oblik, stanje, veličinu i položaj zuba, tj. njegovih korjenova. Na temelju toga može procijeniti težinu zahvata i pripremiti sav neophodan alat tj. vrstu kliješta i poluge, a po potrebi i ostalo.

Lokalna anestezija

Lokalni anestetik injektira se u područje oko zuba koji treba izvaditi. Ovisno o načinu primjene i mjestu injektiranja, lokalna anestezija počinje djelovati nakon 5-10 minuta.

Vađenje zuba

Zub treba što više rasklimati. To činimo s pomoću poluge. Vrh poluge guramo u tzv. gingivni žlijeb, a zatim vrlo lagano okrećemo polugu na lijevu i desnu stranu kako bi popucale niti parodontnog ligamenta. Kad je dovoljno praznog prostora, namještamo vrhove kliješta s obrazne i jezične strane zuba. Nastavljamo rasklimavati zub dok ga kliještima ne uspijemo iščupati iz zubne čašice.

Komplicirano vađenje zuba kod stomatologa opće prakse može se znatno odužiti, a kod iskusnog oralnog kirurga traje nekoliko minuta. Iznimka je alveotomija umnjaka koja može katkad trajati i pola sata zbog specifičnosti položaja, oblika ili izgleda korjenova. Kod vađenja impaktiranih umnjaka, odstranjujemo kost koja ometa izbijanje i pravilan rast zuba. Zub, ako je moguće, vadimo u komadu, a ako ne, tada ga pilimo na dijelove radi lakšeg vađenja. 

Čišćenje rane

Kad izvadimo zub, sljedeći korak jest čišćenje zubne alveole. To je proces mehaničkog čišćenja rane.  Kohleom/kiretom stružemo unutrašnjost alveole. Uklanjamo eventualne ostatke zubnog tkiva (komadiće korijenova) ili patološka tkiva, kao što su granulacije i ciste. Potičemo krvarenje jer se rana treba ispuniti zdravim krvnim ugruškom. To je osnovni korak u cijeljenju kosti i sluznice. Time se smanjuje mogućnost infekcije.

Kontrola izvađenog zuba

Jako je važno da se izvađeni zub pregleda kako bi se provjerilo da je izvađen u potpunosti, tj. da nema zaostalih dijelova korijena u zubnoj čašici.

Test propuhivanja

Kod vađenja gornjih bočnih zuba radi se tzv. test propuhivanja kako bi se stomatolog/oralni kirurg uvjerio da nije došlo do oštećenja maksilarnog sinusa.

Šivanje rane

Nakon vađenja zuba rana se šiva, a zatim se na nju stavlja debeli sloj gaze. Pacijent treba držati gazu 20-ak minuta jako stisnutim zubima (ne pričati!) dok se ne počne stvarati ugrušak, tj. dok se ne zaustavi krvarenje. 

Protokol nakon vađenja zuba

1. Hlađenje oblozima tretiranog mjesta.
2. Uzimanje analgetika.
3. Po potrebi, stomatolog/oralni kirurg prepisuje antibiotik.
4. Kontrola i vađenje šavova nakon 7 dana. 

Otekline, blage modrice, nelagoda i bol normalne su pojave, a uglavnom prolaze za 3-14 dana.

Kad se vađenje zuba može zakomplicirati?

Koliko će vađenje zuba biti jednostavan ili kompliciran zahvat, ovisi o obliku, veličini, položaju i mjestu zuba u zubnom nizu. Katkad se zub usprkos rasklimavanju uporno drži u alveoli. Što je razlog tome? To mogu biti: divergenti korijenovi, apikalno prošireni korijenovi, dugački korijenovi, ankiloza (stapanje zuba i kosti), sklerotična kost.

Ako je pristup zubu ograničen zbog malih usta, nepravilnog položaja zuba (malpozicija) ili zbijenosti zuba, ako zub raste u krivom smjeru ili je impaktiran, vađenje može postati kompliciran zahvat. Općem stomatologu to zna predstavljati problem jer nije dovoljno educiran za rješavanje komplikacija kod vađenja zuba niti ima sav potreban alat.

Oralni kirurg ima više vrsta kliješta za vađenje gornjih i više vrsta za vađenje donjih zuba, ovisno o vrsti zuba i obliku korijena. Isto tako, postoji i više vrsta poluga ili elevatora za vađenje zuba u gornjoj i donjoj čeljusti. Njima kidamo periodontalna vlakna između zubnog mesa i vrata zuba. Koriste se za vađenje zalomljenih korjenova, a katkad za vađenje čitavih zuba, npr. u slučaju impaktiranih, poluimpaktiranih ili malpozicioniranih zuba i donjih umnjaka.

S obzirom na to da se ne može uvijek sa stopostotnom sigurnošću reći da će zahvat biti jednostavan, najbolje je da vađenje zuba obavlja specijalist oralne kirurgije, koji ima neophodne vještine i instrumente za komplicirano vađenje zuba.

Kad procijenimo da će vađenje zuba biti otežano, to znači da ćemo morati odstraniti dio tkiva zubnog mesa, kosti ili oboje.

Komplikacije

Uočite li neku od sljedećih komplikacija nakon zahvata ‒ infekcija zubnog mesa, krvarenje koje se ne smanjuje ili ne prestaje nakon 24 sata od zahvata, suha alveola, preuranjena eliminacija krvnog ugruška, smanjeni osjet u ustima i na usnama nakon popuštanja lokalne anestezije, fraktura kosti čeljusti, otvor u sinusnoj šupljini ‒ obratite se oralnom kirurgu.

Alveolitis kao komplikacija

Alveolitis je najčešća komplikacija nakon vađenja zubi, u stručnoj literaturi poznat kao suhi džep ili suha alveola. Stanje suhe alveole uzrokuje probleme sa zarastanjem rane. Nastaje kad se krv ne formira u ugrušak na mjestu gdje je izvađen zub. Ali ne samo tada, nego se može pojaviti i nakon preranog odvajanja ugruška od tkiva. To se zna dogoditi drugi ili treći dan nakon zahvata u slučaju impaktiranih, ukliještenih zuba, osobito umnjaka. Obratite se specijalistu. On će potaknuti krvarenje rane kako bi se mogao napraviti novi ugrušak. Cilj liječenja alveolitisa jest formiranje novog ugruška. Zato je važno da pacijenti ne dodiruju jezikom ranu neposredno nakon vađenja i ne ispiru usta prva dva dana.

I još nešto, ništa manje važno. Pušači, ukoliko nakon vađenja zuba odmah zapalite cigaretu, utoliko je veća vjerojatnost da ćete izazvati alveolitis! Stoga, nastojte pušenje ostaviti po strani barem prvih nekoliko dana nakon zahvata.

Krvarenje kao komplikacija

Poslijeoperativno krvarenje jedna je od mogućih komplikacija, a ono može biti:

• imedijatno, tj. primarno krvarenje: odmah po završetku oralnokirurškog zahvata nije postignuta prava hemostaza (proces koji uzrokuje zaustavljanje krvarenja, prva faza zacjeljivanja rane)
• reaktivno krvarenje: unutar 48 sati nakon završetka zahvata
• sekundarno krvarenje: 2-7 dana nakon zahvata zbog infekcije koja razgrađuje ugrušak i sprječava cijeljenje rane

Sporo zarastanje zubnog mesa kao komplikacija

Jedna od komplikacija može biti sporo zarastanje zubnog mesa. Naime, zarastanje nakon vađenja umnjaka nije jednostavan proces. Tek treći ili četvrti dan počinju se stvarati nove krvne žile. Nakon dva tjedna rana je prekrivena novom sluzokožom, odnosno sluznicom. Obnavljanje kosti duži je proces. Počinje tek nakon 6 tjedana od vađenja zuba, a završava u roku od 6 mjeseci.

Infekcija kao komplikacija

Koji su mogući znakovi upale nakon vađenja zuba? Visoka tjelesna temperatura i groznica siguran su znak da se s vašim organizmom nešto događa. Ako vam bol na mjestu ekstrakcije ne jenjava ni s prolaskom vremena ni nakon uzimanja analgetika, imate otečene žlijezde na vratu, gnojnu ranu, zubi i zubno meso stalno su vam osjetljivi, utrnuta vam je usna šupljina, imate loš zadah nakon oralne higijene ili gorak (metalni) okus koji ne prolazi ni nakon ispiranja slanom vodom, krvarenje vam ne prestaje, a otok ne splašnjava, najvjerojatnije je riječ o infekciji nakon vađenja zuba. Isto tako, do infekcije može doći jer su pokidani živčani završeci izloženi vanjskim ‒ kemijskim, mehaničkim i termičkim nadražajima.

Lokalna upala zida zubne čašice uzrokuje otežano zarastanje rane. Javlja se kad se krvni ugrušak raspadne 2-3 dana nakon vađenja zuba.

Napominjem kako se intenzivni, jaki i katkad pulsirajući bolovi uglavnom javljaju 3-4 dana nakon zahvata, i to noću u ležećem položaju. Zato izbjegavajte ležanje na boku na onoj strani na kojoj je zub izvađen. Jače, intenzivnije bolove pacijent će osjetiti nakon traumatskog vađenja zuba i u slučaju da se vađenje radi dok je aktivna upala.

Siguran sam da mnogi ne znaju sljedeće ‒ nedovoljna i neadekvatna ishrana, inficiranost, otpadanje ili neformiranje krvnog ugruška te pomanjkanje vitamina D i E predisponirajući su faktori za pojavu bola.

Alveotomija ‒ komplicirano vađenje zuba

Vađenje zuba s više korjenova, a osobito ekstrakcija umnjaka može predstavljati problem općim stomatolozima. Alveotomija je oralnokirurški zahvat vađenja zuba s dijelom alveolarne kosti koja ga okružuje, a koju treba izvoditi jedino specijalist oralne kirurgije, stručnjak za komplicirane zahvate u oralnoj čeljusti.

Znate li da rast umnjaka može stvarati velike probleme? Pacijente to boli, a često imaju upalu desni (desni su crvene, nateknute, bolne i krvare). Karijes se na umnjacima razvija jer pacijenti ne mogu pravilno održavati oralnu higijenu. Nakon razgovora i pregleda u ordinaciji, uvijek upućujem pacijenta na naš RTG odjel na snimanje zuba kako bih dobio točan uvid što uzrokuje bolove i učestale upale.

Kad preporučujemo vađenje zuba?

Znate li da glavobolje i migrene mogu biti posljedice impaktiranih ili retiniranih umnjaka? Vađenje zuba eliminira bolove i recidivirajuće infekcije zuba.

Ako umnjak ne stvara nikakve probleme, preporuka struke je da ga se ne vadi.

• Impaktirani zub potpuno je formiran zub unutar kosti, no ne može niknuti zbog neke mehaničke prepreke, poput ispriječenog drugog zuba ili kosti ili nedostatka mjesta za rast.
• Semiimpaktirani zub djelomično je iznikao zub i u većini slučajeva prekriven je zubnim mesom.
• Retinirani zub formiran je u kosti, ali nije niknuo, no razlog nije mehaničke, već neke druge prirode.

Pravilo struke je da se impaktirani zubi, a najčešće je riječ o umnjacima ili očnjacima u gornjoj čeljusti, vade kad izazivaju bol i česte infekcije te kad rastom i položajem ugrožavaju položaj i funkciju drugih zuba.

Vrlo često, upravo zbog nepravilno ili nepotpuno izraslih umnjaka oralna higijena ne može se adekvatno provoditi, pa se razvija periokoronitis, tj. lokalizirana akutna i gnojna upala oko zuba, koja se može proširiti na okolnu kost i meka tkiva. Ako se pravovremeno ne liječi, bolovi postaju učestali i onemogućuju pacijentima da normalno žive. Tada je najbolje da se naruče na vađenje zuba.

Zašto odabrati Polikliniku Gikić za vađenje zuba?

Kako praksa vrlo često zna neugodno iznenaditi stomatologe kad je vađenje zuba u pitanju, preporučujemo vam da taj zahvat ipak odradite u operacijskoj sali specijalista oralne kirurgije. Kod nas možete obaviti kompletnu pripremu i sve predradnje (RTG snimanje, prvi pregled, konzultacije, drugo specijalističko mišljenje) i dobiti bezbolnu uslugu u najmodernije uređenoj operacijskoj sali. Iza nas je dugogodišnje iskustvo u oralnoj kirurgiji.

Nakon vađenja zuba kod nas možete obaviti i ugradnju zubnog implantata.

Dr. Matija Gikić