Svake se godine 4. veljače obilježava Svjetski dan borbe protiv raka. Ove godine pridružujem se kampanji osvještavanja pišući blog o toj zloćudnoj bolesti. Oralni karcinom ili rak usne šupljine jedan je od najčešćih oblika raka u svijetu, šesti po učestalosti. Šansa da oboljele osobe prežive od raka usne šupljine narednih 5 godina iznosi 60 %, a postotak se povećava što se bolest prije prepozna, dijagnosticira i počne liječiti. Tako su, prema podacima koje je iznio Nacionalni institut za rak SAD-a, šanse za preživljavanje 5 godina:
- 83 % ako se rak nije proširio
- 64 % ako se rak proširio samo na bližnje limfne čvorove
- 38 % ako je rak metastazirao na druge organe.
U Republici Hrvatskoj prošle se godine u travnju održao Tjedan svjesnosti o karcinomu usne šupljine, glave i vrata u sklopu međunarodnog tjedna Oral, Head and Neck Cancer (OHNC) Awareness Week, hvalevrijedna manifestacija osvještavanja javnosti o važnosti redovitih pregleda. To podrazumijeva i stomatološki pregled tijekom kojeg mi stomatolozi detaljno pregledavamo zube, zubno meso, jezik, odnosno čitavu usnu šupljinu. Postupak ranog otkrivanja raka usne šupljine jednostavan je i ne boli. Provodi se u sklopu rutinske stomatološke kontrole. Zato vas kao stomatolog, kojem je oralno zdravlje pacijenata na prvom mjestu, pozivam da ne preskačete jednogodišnje kontrolne preglede kod svog stomatologa.
Koje sve vrste raka ubrajamo u rak usne šupljine, glave i vrata?
Oralni karcinom, odnosno rak usta, kako mu i sam naziv otkriva, nastaje u usnoj šupljini. Spada u skupinu tumora glave i vrata, u koje se još ubrajaju:
- rak usne
- rak žlijezda slinovnica
- rak ždrijela (uključujući tonzile, piriformni sinus, nespecificirana sijela)
- rak nosne šupljine i paranazalnih sinusa
- rak grkljana.
Rak usne šupljine: simptomi
Možete li sami prepoznati simptome? Podijelit ću s vama najučestalije simptome, ali je svakako poželjno dolaziti na godišnje stomatološke preglede tijekom kojih će vaš stomatolog uočiti eventualne neželjene promjene. Svaka neobična izraslina u ustima, rana na usnici koja ne zacjeljuje, stalno krvarenje desni, kvržica na vratu, ustrajni bol u uhu, utrnulost lica, brade, vrata i donje usne, natečeno grlo, bolna čeljust, jezik koji boli, bol pri gutanju, nagli gubitak zuba, ali i klimavi zubi, mogu upućivati na oralni karcinom.
Nemojte paničariti ako imate jedan ili više navedenih simptoma. To ne znači nužno da ste oboljeli. Budući da je riječ o istim ili sličnim simptomima kakve imate i vi, obratite se stomatologu koji će obaviti detaljan pregled. U slučaju sumnje, uputit će vas na daljnju dijagnostičku pretragu i specijalistu.
Simptomi na početku bolesti
- crvena ili crveno-bijelo prošarana područja
- baršunaste ili zrnate površine koje su na palpaciju tvrđe od okolnog tkiva
- lezije
Simptomi razvijene bolesti
- bolna rana u ustima koja ne cijeli ni spontano ni uz liječenje dulje od 2 tjedna (ulceracija)
- tvrdi ulkus odebljalih rubova, katkad okružen leukoplakijom
- zubi naglo postaju pomični ili rasklimani
- rana koja ne zarasta nakon vađenja zuba
- utrnutost
- otežano pomicanje jezika
- problemi pri gutanju i govoru
- promuklost
- otalgija (uhobolja)
- povećani palpabilni, uglavnom bezbolni fiksirani vratni limfni čvorovi
- krvarenje iz usta
- zadah
- gubitak tjelesne mase
- bijele i crvene promjene
- crveno-bijele promjene na oralnoj sluznici
Zašto nastaje rak usne šupljine?
Kao i kod ostalih oblika raka, i ovdje rizični faktori igraju veliku ulogu. Ističem kako su neki rizični faktori predodređeni, pa se na njih ne može utjecati u smislu prevencije, ali se zato na ostale može. U rizične skupine spadaju muškarci pušači, i to stariji od 62 godine, koji konzumiraju veće količine alkohola te osobe s potencijalno malignim oralnim lezijama.
Rizični faktori:
- duhan: pušenje je najčešći i najveći uzrok raka usne šupljine
- alkohol: konzumiranje velikih količina alkohola pogoduje razvoju oralnog karcinoma
- HPV: infekcija humanim papiloma virusom također igra ulogu u razvoju karcinoma
- UV zračenje: pretjerano izlaganje suncu, odnosno ultraljubičastim sunčevim zrakama može izazvati rak (najčešće donje) usne
- nezdrava prehrana: loše prehrambene navike, odnosno hrana siromašna voćem i povrćem pogoduje razvoju raka
- slab imunitet: bez obrambenog mehanizma organizam je podložan razvoju bolesti
- pozitivna obiteljska anamneza: netko od članova obitelji ili daljnje porodice bolovao je/umro od raka usne šupljine.
Činjenica je da su pušenje i alkohol među najčešćim uzročnicima, ali razumijevanje etiologije još je uvijek relativno slabo jer najveći broj pušača ipak ne razvije oralni karcinom. Nadalje, infekcija HPV-om nije povezana s karcinomom usne šupljine, ali je uočena njezina povezanost s karcinomom sa sijelom u orofarinksu.
Na kojim se mjestima može razviti rak usne šupljine?
Problem kod oralnog karcinoma jest mogućnost razvoja bolesti na različitim mjestima usne šupljine, no napominjem kako je rano prepoznavanje simptoma presudno za pozitivan ishod liječenja.
Rak usne šupljine u većini se slučajeva razvija na:
- jeziku 30% ‒ postranično
- usnici 17 % ‒ donja usna
- dno usne šupljine 14 %
Učestao je i s unutarnje strane obraza, na desnima, ispod jezika te na tvrdom i mekom nepcu.
Kako se dijagnosticira rak usne šupljine?
Dijagnostika podrazumijeva detaljan stomatološki pregled i biopsiju sumnjive izrasline, tj. oralne promjene koju bi trebao napraviti specijalist oralne kirurgije.
Po potrebi radi se:
- RTG snimka
- CT
- MRI (magnetna rezonanca)
- endoskopski pregled.
Kako se liječi rak usne šupljine?
Metode liječenja uključuju:
- operativni zahvat odstranjenja karcinoma
- kemoterapiju
- zračenje
- promjenu prehrambenih i životnih navika.
Terapija se planira i provodi prema veličini tumora i zahvaćenosti orofacijalnih struktura i regionalnih limfnih čvorova, odnosno prema stadiju bolesti.
Liječenje ima teške posljedice. Radioterapija uzrokuje akutnu i trajnu toksičnost i doživotne opasne oralne komplikacije.
Smjernice za rano otkrivanje oralnog karcinoma
Nažalost, u trenutku postavljanja dijagnoze oralnog karcinoma već oko 50% oboljelih ima razvijene metastaze u limfnim čvorovima. U više od 90 % slučajeva riječ je o planocelularnom karcinomu, a potom slijede: verukozni karcinom, cilindrom, limfomi, mukoepidermoidni karcinom, melanom.
Medicinska praksa pokazala je da je za tijek bolesti, terapije i izlječenja presudan stadij u kojem je oralni karcinom dijagnosticiran. Nažalost, još uvijek je stopa preživljavanja zabrinjavajuća ako se liječenje započne u kasnoj fazi. Postotak petogodišnjeg preživljavanja je 30-50 %. Otkriven u najranijoj fazi, oralni karcinom uspješnije se i brže može (iz)liječiti. U tom je slučaju postotak petogodišnjeg preživljavanja čak 80 %.
Zašto je bitno prepoznati prekanceroze u usnoj šupljini? Važno je što ranije otkriti displastične, odnosno maligne novotvorine jer je rak usne šupljine izrazito sklon metastaziranju, zbog čega se bilježe tako niske stope preživljavanja.
Da bi maksimalno snizili stopu smrtnosti, vođeni sloganom „SPAŠAVAMO ŽIVOTE JEDNOMINUTNIM PREGLEDOM“, Nacionalno povjerenstvo za djelatnost dentalne medicine Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatska komora dentalne medicine izradili su za stomatologe smjernice za rano otkrivanje oralnoga karcinoma kojih se mi stomatolozi trebamo pridržavati tijekom rutinskog pregleda zubi i usne šupljine.
Samo jedan rutinski stomatološki pregled može vam spasiti život
Uočavanjem neželjene tvorevine tijekom pregleda stomatolog može posumnjati na rak usne šupljine. U razgovoru s pacijentom pitat će ga ima li kakve simptome koje bi mogao povezati s bolešću. Nažalost, više od 50 % ukupno dijagnosticiranih slučajeva otkrije se u kasnoj fazi jer pacijenti nisu godinama posjećivali stomatologa radi pregleda. U poodmakloj fazi bolesti ishod liječenja često je upitan, a terapija agresivna i može imati ozbiljne i trajne posljedice, u što sam se uvjerio tijekom specijalizacije iz oralne kirurgije u KB Dubrava. Doktori dentalne medicine trebali bi napraviti klinički pregled usne šupljine i orofarinksa.
Što to znači?
Orofarinks jest srednji dio ždrijela, koji čine:
- stražnja trećina jezika
- meko nepce
- postranične stijenke ždrijela i tonzile.
Što čini epitel usne šupljine?
- usne
- vestibularna sluznica usana i obraza
- zubno meso
- prednje 2/3 jezika
- dno usne šupljine i
- tvrdo nepce.
Znate li da je brojka umrlih od raka usne šupljine veća od zbroja svih umrlih od karcinoma vrata maternice i melanoma godišnje? To svakako alarmira da trebamo paziti što unosimo u svoj organizam jedući i pijući te da se ne ignorira redoviti stomatološki pregled.
Etička je obveza svakog stomatologa temeljito provoditi preglede usne šupljine u svrhu ranog otkrivanja oralnog karcinoma: pregledavanje jezika, žlijezda u ustima, pa čak i pacijentove glave i vrata. Stomatolog, a osobito oralni kirurg, zna prepoznati fizičke anomalije u području usne šupljine, koje liječnik opće medicine najčešće neće prepoznati kao sumnjivo tkivo.
Naša struka ima zadatak brinuti se o zdravlju orofacijalne regije pacijenata, ali i informiranje o opasnostima koje prijete od ove bolesti. Kako bismo prevenirali kobne posljedice i otkrili bolest na vrijeme te započeli s pravovremenim liječenjem, potrebno je da redovito dolaziti na stomatološki pregled. Ako ga još niste obavili ove godine, naručite se u našu polikliniku na preventivni pregled.
dr. Matija Gikić